Komenatari pojedinih opozicionih predstavnika na temu Predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksproprijaciji, navode na zaključak da im je važeći zakon nepoznanica, a da predlog izmjena nisu ni pročitali. Ne čudi nas takva neozbiljnost naše političke konkurencije. Ne dešava im se prvi put. Ipak, da bismo smanjili mogućnost manipulacija koje nažalost plasiraju i pojedini mediji, javnosti radi, želimo da saopštimo činjenice koje se odnose na ovaj dokument.
Naime, motiv predlaganja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o eksproprijaciji je neopravdano dugo trajanje postupka eksproprljacije i postupka odredivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti u svim fazama: od podnošenja predloga za eksproprijaciju, pa do konačnog upisa prava svojine ill drugih stvarnih prava korisnika eksproprijacije na eksproprisanim nepokretnostima.
Ovim predlogom se ne vrše nikakve suštinske izmjene, već se samo preciziraju pojedine norme. Na taj način će se efikasnije ostvariti prava i na zakonu zasnovani interesi, kako korisnika eksproprijacije (državu) tako i vlasnika eksproprisane nepokretnosti. U značajno kraćem roku dolazilo bi se do procjene visine tržišne vrijednosti nepokretnosti i isplate iste vlasnicima, a korisniku eksproprijacije omogućilo bi se da, nakon ispunjenja svih uslova propisanih zakonom, uđe u posjed nepokretnosti.
Suštinska izmjena je da se visina naknade ne utvrđuje u posebnom postupku, kao do sada, već u samom postupku eksproprijacije, dakle u jedinstvenom postupku koji uključuje i rješenje kojim se ekspropriše imovina i utvrđuje visina pravične nakanade.
Nesporno, na taj način će se će postupak učiniti efikasnijim, što je interes svih strana u postupku!
Upravo u cilju povećanja pravne sigurnosti građana, prema Predlogu koji je dostavio DPS, visinu pravične naknade utvrđuje Komisija koja sada broji pet članova, od kojih tri moraju biti sudski vještaci.
Netačno je da predlog zakona koji je u proceduri sadrži isto rješenje kao zakon iz 2015 godine. Predlogom zakona iz 2015. godine i mišljenjem Ombudsmana iz 2015. godine se bave oni koji žele da manipulišu javnošću. Naime, predlog zakona iz 2015. godine je, upravo nakon opravdane reakcije Ombudsmana, povučen iz procedure. Da su, bez obzira na neodgovoran stav bojkota Parlamenta, predstavnici Demokrata – URA, makar pročitali važeći zakon, znali bi da korisnik eksproprijacije, odnosno onaj koji traži eksproprijaciju ne može biti fizičko lice, već država, opština, državni fond ili privredno društvo u vlasništvu države! Znali bi da troškove eksproprijacije snosi korisnik eksproprijacije i da sada postoji institut stupanja u posjed nepokretnosti, za koji moraju prethodno biti ispunjeni zakonski uslovi (osnovni – da je rješenje o eksproprijaciji pravnosnažno i da je isplaćena pravična naknada); znali bi da i sada postoji u zakonu institut stupanja u posjed nepokretnosti prije pravnosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne prije izvršnosti rješenja o eksproprijaciji, ako je to neophodno zbog hitnosti izgradnje određenog objekta ili izvođenja radova. Znali bi da je zakon precizirao svrhu eksproprijacije, odnosno koji su to objekti od javnog interesa i da se nigdje ne pominju hoteli; znali bi da je zakon zaštitio građane propisujući da visina pravične naknade ne može biti manja od tržišne cijene iste nepokretnosti na istom ili sličnom području.
Bitno je naglasiti da je praksa Evropskog suda za ljudska prava iskristalisala tri bitna uslova da bi miješanje države u privatnu imovinu bilo opravdano:
1. Zakonitost-da postoji odgovarajući pravni osnov, propisan Ustavom i zakonom.
2. Legitimni cilj –cilj koji je u javnom interesu.
3. Pravična ravnoteža-ravnoteža između javnog i privatnog interesa, pri čemu je iznos naknade važan parametar ravnotežeprivatnog i javnog interesa prilikom lišenja imovine.
Zakonom o eksproprijaciji je propisano da pravična naknada, ne može biti manja od tržišne cijene iste nepokretnosti na istom ili sličnom području, te smatramo da predložene izmjene nikako ne diraju u Ustavom zagarantovana prava građana.
I na kraju, kada sledeći put naša politička konkurencija poželi da komentariše neki zakonski predlog, poželjno bi bilo da ga bar pročitaju. To im nalaže minimum političke i građanske pristojnosti.
Media tima Demokratske partije socijalista Crne Gore
