Provladin medij “Vijesti” je prekjuče pompezno objavio tekst da se u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija za pet ministarkinih pomoćnika prijavilo 76 kandidata.
Na ovu i ovakvu vijest, Evropska komisija će reći „odlično, napokon imamo povećanje broja prijavljenih kandidata za pozicije generalnih direktora direktorata“, a građani će reći „evo napokon šanse i za nas“. Sve bi to bilo tako, da ta ista EK i građani nijesu juče saznali, takođe iz medija, da je za vršioca dužnosti direktora Direktorata za efikasnu implementaciju dobre javne uprave u tom ministarstvu, od 15 prijavljenih kandidata, izabrana niko drugi nego snaha poslanice URA Božene Jelušić, i uz to odbornica ove partije i dosadašnja sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu u Opštini Budva, Milijana Vukotić Jelušić.
O kapacitetima, stručnosti i dometima koleginice Vukotić Jelušić svjedoci smo mi Budvani koliko je unaprijedila funkcionisanje lokalne uprave u Budvi, koliko je doprinijela njenoj transparentnosti i otvorenosti, a posebno koliko je doprinijela optimizaciji broja zaposlenih u Opštini Budva, u period od pet godina, ne samo kao sekretarka sekretarijata, nego i kao neko ko je dio vlasti u Budvi od 2016. godine. O njenim “kompetencijama” i “stručnosti” svjedoče državni organi, koji su vršili nadzor nad njenim radom. Ali o tome neka razmišlja ministarka Srzentić.
S obzirom na to da ni nakon skoro devet mjeseci mandata ministarke i nove Vlade nemamo ni u najavi strategiju reforme javne uprave, možda ministarki i trebaju ovakvi kadrovi, jer izgleda da i neće imati šta da implementiraju, tako da je i nebitna njihova stručnost i kompetentnost. Međutim, ono što je bitno i presudno, jeste da dolazi iz URA.
Nema dileme i sada je svima jasno, ono na što smo od samog početka upozoravali, da je nova vlast, kada je suprotno stavovima EK izmijenila Zakon o državnim službenicima i namještenicima, to uradila ne zbog potreba i interesa građana i napretka u reformi javne uprave, već iz razloga kako bi u državnoj upravi sproveli “političku čistku” po dubini i time stvorili uslove za zapošljavanje partijskih kadrova, članova svojih porodica i prijatelja. Izmjenom zakona stvorili su uslove da upravo snaha poslanice Jelušić, a svjedoci smo i ne samo ona, bez ikakvog ograničenja kao zaposlena u lokalnoj samoupravi može biti vršilac dužnosti u nekom od ministarstava, uz okolnost da će je za to vrijeme čekati radno mjesto i u Opštini Budva. Biće veoma interesantno vidjeti da li će i nakon javnog konkursa upravo gospođa Vukotić Jelušić, članica i odbornica URA, biti izabrana da vrši funkciju pomoćnice ministarke Srzentić i u mandatu od pet godina.
Sadašnja vlast, a naročito URA, je za vrijeme vladavine DPS ovakve ili slične slučajeve, posredstvom svog medija “Vijesti”, pompezno i uporno navodila kao primjere političkog zapošljavanja i nepotizma. Nijesu naši stari zalud zborili “daj nekom vlast, pa da vidiš kakav je čovjek”.
Nažalost, ovdje se ne radi samo o koleginici Jelušić i njenoj snahi, već i o ostalim političarima iz nove vlasti, koji su za ovo kratko vrijeme u javnoj upravi zaposlili veliki broj svojih partijskih kolega, članove svojih porodica i prijatelje. Ono što posebno zabrinjava jeste gdje nestadoše veliki predstavnici i aktivisti nevladinog sektora koji su zdušno kritikovali prethodnu vlast, a sada ućutaše zarad određenih pozicija u vlasti. Ali o njihovoj objektivnosti u radu i izvještavanju u period prethodne vlasti, neka razmišljaju njihovi donatori.
Suzana Pribilović, poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore
