Drago nam je što je Miodrag Perović, u svom uobičajenom manifestu zasljepljujuće mržnje prema Demokratskoj partiji socijalista, i formalno objelodanio da ima novu žrtvu koju će upokojiti. Politički kanibalizam Miodraga Perovića, nikad ne miruje.
Nakon što je upokojio Pozitivnu Crnu Goru, pa URU, sada je došao red i na Evropu sad – i to tek što je počela sa radom. Obrazac je u Perovićevom slučaju uvijek isti – prvo se favorizuje bliska stranka, potom se otvoreno staje na njenu stranu, a to sa sobom vuče i njen neminovan pad. I kada se to dogodi, Perović i njegovo društvo dižu ruke, proglašavaju novo “nedonošče“ i okreću se potrazi za novom žrtvom.
Bolan je kompleks koji Perović već duže ima u odnosu na DPS i Đukanovića. Takav da izjeda, dovodi do afektivnih stanja, a jednog od Perovićevih najbližih saradnika i do toga da već duže njegove kolumne liče na savršen prijemni ispit za ulazak na podrobniji tretman u kakvu stručnu ustanovu.
Dok izmišlja navodne Đukanovićeve citate, sve sa navodnicima, koje on apsolutno nikad nije izustio, Perović morališe i o ko zna kakvim privilegijama.
Čudno je samo da zaboravlja privilegije kakve su određeni pojedinci imali i u najtežim vremenima tokom novije istorije Crne Gore. Recimo, oni koji su, u doba dok smo svi ostajali ovdje riješeni da dijelimo sudbinu naše države, gledali kako će je što prije napustiti. Tada im privilegije, pa ni Đukanovićeva svesrdna pomoć, nimalo nijesu smetali, niti iz tog vremena pamtimo njihove kritički nastrojene kolumne.
I mi mu na tu muku ne bismo stajali. Samo neka nastavi da podržava nove pulene i mi smo sigurni da im je politički kraj bliže nego što smo i sami mogli da pretpostavimo. Jer, ako je ičemu vičan, Miodrag Perović je majstor političkog kanibalizma.
Mihailo Anđušić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore